O autoru
Ivan Boždar, prozaist, dramski pisac i pjesnik (Gradište kraj Županje, 5. XI. 1936.). Osnovno školovanje završio je u Gradištu, gimnaziju u Županji. Obavljao je razne, administrativno-voditeljske poslove, a od 1967., do umirovljenja bio je djelatnik Nacionalne i sveučilišne biblioteke.
Prve stihove objavljuje 1953. godine. Zatim niže književne priloge u raznim tiskovinama; poznatim dnevnicima, tjednicima, časopisima, monografijama, godišnjacima, zbornicima itd.
Uz poeziju piše dramske tekstove, feljtone, putopise, aforizme te poučne članke za mladež koje niz godina objavljuje u Modroj lasti, izdanje Školske knjige, Zagreb. Zastupljen je u osnovnoškolskim udžbenicima i drugoj, srodnoj edukativnoj literaturi.
Na programima Radiotelevizije Zagreb (urednici Anita Kolesar, Branko Hribar, Tomo Podrug, Meira Vindakijević i drugi) izvođene su njegove komedije, drame, priče, znanstveno-fantastične pripovijesti i pjesme.
Godinama je surađivao s Večernjim listom, posebno u prilozima: Petak 7 dan, Čovječe ne ljuti se, gdje je u nastavcima objavljivao Humorističnu enciklomediju (ur. su mu bili, svi redom dobitnici Zlatnog pera: nezaboravni Danijel Jelinić Den, Antun Smrekar, Alojz Ševčik, Zvonimir Milčec, Zvonimir Gavranović Gaga, i na kraju u Petrici Pometu nezaobilazni Pajo Kanižaj.
Stranice su mu bile otvorene i u Slobodnoj Dalmaciji, u Pometu (ur. Čedo Pocrnić) gdje je pometovao humorom i satirom u kolumnama Grički (s)top, Zagrebancije i Stupac mudrosti.
Humoristično-satiričnim tekstovima surađivao je u Telegramu, Kerempuhu, Čvorku, Brodolomu, Žalcu, Žulju... i na raznim radio postajama.
U Kazalištu Komedija, 1971., u organizaciji Društva hrvatskih humorista, izvedena je njegova Poslanica Hrvatima.
Inicijator je osnivanja Pododbora Matice Hrvatske u Županji.
Pokretač je i idejni začetnik osnivanja Zajednice samostalnih pisaca u Tingl-Tangl-u, kojoj se priključila grupa pisaca Tin i počela djelovati jedinstveno kao Zajednica samostalnih pisaca Tin. Već je 1968., počela tiskati Hrvatski književni list, kojemu je Boždar osmislio ime, bio urednik (a i urednik biblioteke HKL). Nažalost, nakon samo prva tri broja dolazi do razilaženja u koncepciji lista, kojeg preuzima idejno suprotna izmanipulirana strana.
Prve stihove objavljuje 1953. godine. Zatim niže književne priloge u raznim tiskovinama; poznatim dnevnicima, tjednicima, časopisima, monografijama, godišnjacima, zbornicima itd.
Uz poeziju piše dramske tekstove, feljtone, putopise, aforizme te poučne članke za mladež koje niz godina objavljuje u Modroj lasti, izdanje Školske knjige, Zagreb. Zastupljen je u osnovnoškolskim udžbenicima i drugoj, srodnoj edukativnoj literaturi.
Na programima Radiotelevizije Zagreb (urednici Anita Kolesar, Branko Hribar, Tomo Podrug, Meira Vindakijević i drugi) izvođene su njegove komedije, drame, priče, znanstveno-fantastične pripovijesti i pjesme.
Godinama je surađivao s Večernjim listom, posebno u prilozima: Petak 7 dan, Čovječe ne ljuti se, gdje je u nastavcima objavljivao Humorističnu enciklomediju (ur. su mu bili, svi redom dobitnici Zlatnog pera: nezaboravni Danijel Jelinić Den, Antun Smrekar, Alojz Ševčik, Zvonimir Milčec, Zvonimir Gavranović Gaga, i na kraju u Petrici Pometu nezaobilazni Pajo Kanižaj.
Stranice su mu bile otvorene i u Slobodnoj Dalmaciji, u Pometu (ur. Čedo Pocrnić) gdje je pometovao humorom i satirom u kolumnama Grički (s)top, Zagrebancije i Stupac mudrosti.
Humoristično-satiričnim tekstovima surađivao je u Telegramu, Kerempuhu, Čvorku, Brodolomu, Žalcu, Žulju... i na raznim radio postajama.
U Kazalištu Komedija, 1971., u organizaciji Društva hrvatskih humorista, izvedena je njegova Poslanica Hrvatima.
Inicijator je osnivanja Pododbora Matice Hrvatske u Županji.
Pokretač je i idejni začetnik osnivanja Zajednice samostalnih pisaca u Tingl-Tangl-u, kojoj se priključila grupa pisaca Tin i počela djelovati jedinstveno kao Zajednica samostalnih pisaca Tin. Već je 1968., počela tiskati Hrvatski književni list, kojemu je Boždar osmislio ime, bio urednik (a i urednik biblioteke HKL). Nažalost, nakon samo prva tri broja dolazi do razilaženja u koncepciji lista, kojeg preuzima idejno suprotna izmanipulirana strana.
Scenarist je prvog Šokačkog mjuzikla Bećarske vatre, kojeg je uglazbio Davor Kačić. Premijera je održana u Kazalištu Vinkovci 1978.
Boždarove Bećarske vatre ponovno su se vratile na scenu 2010. Izvode je članovi KUU Kristal - Sladorana, Županja. Predstavu režira Himzo Nuhanović, asistent redatelja i koreograf je Sonja Škrobo, autor pjesama Zlatko Ćosić, glazbeni napjevi i aranžmani djelo su Ilije Nikolića, glazbeni suradnik za soliste je Suzana Juzbašić, a za kostimografiju je zadužen Ivan Zlatunić.
Bećarske vatre izvedene su 28. rujna, 2010. u Beču, Austrija, te u Kazalištu mladih, Zagreb, 1. srpnja, 2011.
Scenarist je Vinkovačkih jeseni 1978. i Šokačkih divana 1981.
Autor je mnogih uglazbljenih pjesama koje su nagrađivane skulpturama, plaketama, priznanjima, diplomama... od stručnih žirija, publike, revije Studio, Večernjeg lista i Društva hrvatskih skladatelja do Prosvjetnog sabora Hrvatske. Tridesetak eminentnih skladatelja i još više uvaženih interpretatorskih imena kazališne i scenske struke, upisani su u Boždarov pjesnički opus.
Ostao je vjeran i posebno emotivno vezan za rodnu Slavoniju. Ona je bila i ostala, svojom Šokadijom, trajno izvorište većine njegova stvaralačkoga proznog i poetskog nadahnuća.
Osim pisanja za odrasle, golemi dio spisateljskog rada posvetio je djeci u časopisima poznatih izdavača: Modra lasta, Smib, Galeb, Prvi izbor, Zvrk...
Sudjelovao je na brojnim priredbama i manifestacijama za djecu i odrasle, posebno na Susretima u Novalji, u organizaciji Zavoda za školstvo grada Rijeke i dječjeg časopisa Galeb, kojega je uređivao Mirko Todorić.
U vrijeme domovinskog rata, s književnikom Titom Bilopavlovićem, na poziv Vlade RH i Školske knjige, nastupao je u Češkoj i Slovačkoj za izbjeglu djecu i nastavnike.
Redovito je čitao svoje stihove na poznatim Večerima hrvatske ljubavne poezije - Vrazova Ljubica, u Samoboru. Na zidu pjesnika, postavljena mu je ploča sa vlastitim stihovima:
AKO JE LJUBITI GRIJEH
TVORČE MOJ SVEMOGUĆI
DAJ DA POKORU
S VOLJENOM VRŠIM
U TVOJOJ NEBESKOJ KUĆI.
Tijekom pisanja koristio se raznim pseudonimima, evo nekih od njih: KRES u Kani, Kršćanske sadašnjosti, urednika Josipa Turčinovića, LJEKARNIK MARTIN u Smibovoj ljekarni časopisa Smib, Školske knjige, Zagreb, IVA PEČURIVA u Hrvatskom slovu, u kolumnama Satir iliti podivljali čovik.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Njegova internet adresa je www.ivanbozdar.com
Boždarove Bećarske vatre ponovno su se vratile na scenu 2010. Izvode je članovi KUU Kristal - Sladorana, Županja. Predstavu režira Himzo Nuhanović, asistent redatelja i koreograf je Sonja Škrobo, autor pjesama Zlatko Ćosić, glazbeni napjevi i aranžmani djelo su Ilije Nikolića, glazbeni suradnik za soliste je Suzana Juzbašić, a za kostimografiju je zadužen Ivan Zlatunić.
Bećarske vatre izvedene su 28. rujna, 2010. u Beču, Austrija, te u Kazalištu mladih, Zagreb, 1. srpnja, 2011.
Scenarist je Vinkovačkih jeseni 1978. i Šokačkih divana 1981.
Autor je mnogih uglazbljenih pjesama koje su nagrađivane skulpturama, plaketama, priznanjima, diplomama... od stručnih žirija, publike, revije Studio, Večernjeg lista i Društva hrvatskih skladatelja do Prosvjetnog sabora Hrvatske. Tridesetak eminentnih skladatelja i još više uvaženih interpretatorskih imena kazališne i scenske struke, upisani su u Boždarov pjesnički opus.
Ostao je vjeran i posebno emotivno vezan za rodnu Slavoniju. Ona je bila i ostala, svojom Šokadijom, trajno izvorište većine njegova stvaralačkoga proznog i poetskog nadahnuća.
Osim pisanja za odrasle, golemi dio spisateljskog rada posvetio je djeci u časopisima poznatih izdavača: Modra lasta, Smib, Galeb, Prvi izbor, Zvrk...
Sudjelovao je na brojnim priredbama i manifestacijama za djecu i odrasle, posebno na Susretima u Novalji, u organizaciji Zavoda za školstvo grada Rijeke i dječjeg časopisa Galeb, kojega je uređivao Mirko Todorić.
U vrijeme domovinskog rata, s književnikom Titom Bilopavlovićem, na poziv Vlade RH i Školske knjige, nastupao je u Češkoj i Slovačkoj za izbjeglu djecu i nastavnike.
Redovito je čitao svoje stihove na poznatim Večerima hrvatske ljubavne poezije - Vrazova Ljubica, u Samoboru. Na zidu pjesnika, postavljena mu je ploča sa vlastitim stihovima:
AKO JE LJUBITI GRIJEH
TVORČE MOJ SVEMOGUĆI
DAJ DA POKORU
S VOLJENOM VRŠIM
U TVOJOJ NEBESKOJ KUĆI.
Tijekom pisanja koristio se raznim pseudonimima, evo nekih od njih: KRES u Kani, Kršćanske sadašnjosti, urednika Josipa Turčinovića, LJEKARNIK MARTIN u Smibovoj ljekarni časopisa Smib, Školske knjige, Zagreb, IVA PEČURIVA u Hrvatskom slovu, u kolumnama Satir iliti podivljali čovik.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Njegova internet adresa je www.ivanbozdar.com
