O autoru
Ivan Boždar, prozaist, dramski
pisac i pjesnik (Gradište kraj Županje, 5. XI. 1936.). Osnovno školovanje
završio je u Gradištu, gimnaziju u Županji. Obavljao je razne, administrativno-voditeljske poslove, a od
1967., do umirovljenja bio je djelatnik Nacionalne i sveučilišne biblioteke.
Prve stihove objavljuje 1953. godine. Zatim niže književne priloge u raznim tiskovinama; poznatim dnevnicima, tjednicima, časopisima, monografijama, godišnjacima, zbornicima itd.
Uz poeziju piše dramske tekstove, feljtone, putopise, aforizme te poučne članke za mladež koje niz godina objavljuje u Modroj lasti, izdanje Školske knjige, Zagreb. Zastupljen je u osnovnoškolskim udžbenicima i drugoj, srodnoj edukativnoj literaturi.
Na programima Radiotelevizije Zagreb (urednici Anita Kolesar, Branko Hribar, Tomo Podrug, Meira Vindakijević i drugi) izvođene su njegove komedije, drame, priče, znanstveno-fantastične pripovijesti i pjesme.
Godinama je surađivao s Večernjim listom, posebno u prilozima: Petak 7 dan, Čovječe ne ljuti se, gdje je u nastavcima objavljivao Humorističnu enciklomediju (ur. su mu bili, svi redom dobitnici Zlatnog pera: nezaboravni Danijel Jelinić Den, Antun Smrekar, Alojz Ševčik, Zvonimir Milčec, Zvonimir Gavranović Gaga, i na kraju u Petrici Pometu nezaobilazni Pajo Kanižaj.
Stranice su mu bile otvorene i u Slobodnoj Dalmaciji, u Pometu (ur. Čedo Pocrnić)gdje je pometovao humorom i satirom u kolumnama Grički (s)top, Zagrebancije i Stupac mudrosti.
Humoristično-satiričnim tekstovima surađivao je u Telegramu, Kerempuhu, Čvorku, Brodolomu, Žalcu, Žulju... i na raznim radio postajama.
U Kazalištu Komedija, 1971., u organizaciji Društva hrvatskih humorista, izvedena je njegova Poslanica Hrvatima.
Inicijator je osnivanja Pododbora Matice Hrvatske u Županji.
Pokretač je i idejni začetnik osnivanja Zajednice samostalnih pisaca u Tingl-Tangl-u, kojoj se priključila grupa pisaca Tin i počela djelovati jedinstveno kao Zajednica samostalnih pisaca Tin. Već je 1968., počela tiskati Hrvatski književni list,kojemu je Boždar osmislio ime, bio urednik (a i urednik biblioteke HKL). Nažalost, nakon samo prva tri broja dolazi do razilaženja u koncepciji lista, kojeg preuzima idejno suprotna izmanipulirana strana.
Prve stihove objavljuje 1953. godine. Zatim niže književne priloge u raznim tiskovinama; poznatim dnevnicima, tjednicima, časopisima, monografijama, godišnjacima, zbornicima itd.
Uz poeziju piše dramske tekstove, feljtone, putopise, aforizme te poučne članke za mladež koje niz godina objavljuje u Modroj lasti, izdanje Školske knjige, Zagreb. Zastupljen je u osnovnoškolskim udžbenicima i drugoj, srodnoj edukativnoj literaturi.
Na programima Radiotelevizije Zagreb (urednici Anita Kolesar, Branko Hribar, Tomo Podrug, Meira Vindakijević i drugi) izvođene su njegove komedije, drame, priče, znanstveno-fantastične pripovijesti i pjesme.
Godinama je surađivao s Večernjim listom, posebno u prilozima: Petak 7 dan, Čovječe ne ljuti se, gdje je u nastavcima objavljivao Humorističnu enciklomediju (ur. su mu bili, svi redom dobitnici Zlatnog pera: nezaboravni Danijel Jelinić Den, Antun Smrekar, Alojz Ševčik, Zvonimir Milčec, Zvonimir Gavranović Gaga, i na kraju u Petrici Pometu nezaobilazni Pajo Kanižaj.
Stranice su mu bile otvorene i u Slobodnoj Dalmaciji, u Pometu (ur. Čedo Pocrnić)gdje je pometovao humorom i satirom u kolumnama Grički (s)top, Zagrebancije i Stupac mudrosti.
Humoristično-satiričnim tekstovima surađivao je u Telegramu, Kerempuhu, Čvorku, Brodolomu, Žalcu, Žulju... i na raznim radio postajama.
U Kazalištu Komedija, 1971., u organizaciji Društva hrvatskih humorista, izvedena je njegova Poslanica Hrvatima.
Inicijator je osnivanja Pododbora Matice Hrvatske u Županji.
Pokretač je i idejni začetnik osnivanja Zajednice samostalnih pisaca u Tingl-Tangl-u, kojoj se priključila grupa pisaca Tin i počela djelovati jedinstveno kao Zajednica samostalnih pisaca Tin. Već je 1968., počela tiskati Hrvatski književni list,kojemu je Boždar osmislio ime, bio urednik (a i urednik biblioteke HKL). Nažalost, nakon samo prva tri broja dolazi do razilaženja u koncepciji lista, kojeg preuzima idejno suprotna izmanipulirana strana.
Scenarist je prvog Šokačkog mjuzikla Bećarske vatre, kojeg je uglazbio Davor Kačić. Premijera je održana
Kazalištu Vinkovci 1978.
Boždarove Bećarske vatre ponovno su se vratile na scenu 2010. Izvode je članovi KUU Kristal - Sladorana, Županja. Predstavu režira Himzo Nuhanović, asistent redatelja i koreograf je Sonja Škrobo, autor pjesama Zlatko Ćosić, glazbeni napjevi i aranžmani djelo su Ilije Nikolića, glazbeni suradnik za soliste je Suzana Juzbašić, a za kostimografiju je zadužen Ivan Zlatunić.
Bećarske vatre izvedene su 28. rujna, 2010. u Beču, Austrija, te u Kazalištu mladih, Zagreb, 1. srpnja, 2011.
Scenarist je Vinkovačkih jeseni 1978. i Šokačkih divana 1981.
Autor je mnogih uglazbljenih pjesama koje su nagrađivane skulpturama, plaketama, priznanjima, diplomama... od stručnih žirija, publike, revije Studio, Večernjeg lista i Društva hrvatskih skladatelja do Prosvjetnog sabora Hrvatske.Tridesetak eminentnih skladatelja i još više uvaženih interpretatorskih imena kazališne i scenske struke, upisani su u Boždarov pjesnički opus.
Ostao je vjeran i posebno emotivno vezan za rodnu Slavoniju. Ona je bila i ostala, svojom Šokadijom, trajno izvorište većine njegova stvaralačkoga proznog i poetskog nadahnuća.
Osim pisanja za odrasle, golemi dio spisateljskog rada posvetio je djeci u časopisima poznatih izdavača: Modra lasta, Smib, Galeb, Prvi izbor, Zvrk...
Sudjelovao je na brojnim priredbama i manifestacijama za djecu i odrasle, posebno na Susretima u Novalji, u organizaciji Zavoda za školstvo grada Rijeke i dječjeg časopisa Galeb, kojega je uređivao Mirko Todorić.
U vrijeme domovinskog rata, s književnikom Titom Bilopavlovićem, na poziv Vlade RH i Školske knjige, nastupao je u Češkoj i Slovačkoj za izbjeglu djecu i nastavnike.
Redovito je čitao svoje stihove na poznatim Večerima hrvatske ljubavne poezije - Vrazova Ljubica, u Samoboru. Na zidu pjesnika, postavljena mu je ploča sa vlastitim stihovima:
AKO JE LJUBITI GRIJEH
TVORČE MOJ SVEMOGUĆI
DAJ DA POKORU
S VOLJENOM VRŠIM
U TVOJOJ NEBESKOJ KUĆI.
Tijekom pisanja koristio se raznim pseudonimima, evo nekih od njih: KRES u Kani, Kršćanske sadašnjosti, urednika Josipa Turčinovića, LJEKARNIK MARTIN u Smibovoj ljekarni časopisa Smib, Školske knjige, Zagreb, IVA PEČURIVA u Hrvatskom slovu, u kolumnama Satir iliti podivljali čovik.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Živi i radi u Zagrebu.
Njegova internet adresa je www.ivanbozdar.com
Boždarove Bećarske vatre ponovno su se vratile na scenu 2010. Izvode je članovi KUU Kristal - Sladorana, Županja. Predstavu režira Himzo Nuhanović, asistent redatelja i koreograf je Sonja Škrobo, autor pjesama Zlatko Ćosić, glazbeni napjevi i aranžmani djelo su Ilije Nikolića, glazbeni suradnik za soliste je Suzana Juzbašić, a za kostimografiju je zadužen Ivan Zlatunić.
Bećarske vatre izvedene su 28. rujna, 2010. u Beču, Austrija, te u Kazalištu mladih, Zagreb, 1. srpnja, 2011.
Scenarist je Vinkovačkih jeseni 1978. i Šokačkih divana 1981.
Autor je mnogih uglazbljenih pjesama koje su nagrađivane skulpturama, plaketama, priznanjima, diplomama... od stručnih žirija, publike, revije Studio, Večernjeg lista i Društva hrvatskih skladatelja do Prosvjetnog sabora Hrvatske.Tridesetak eminentnih skladatelja i još više uvaženih interpretatorskih imena kazališne i scenske struke, upisani su u Boždarov pjesnički opus.
Ostao je vjeran i posebno emotivno vezan za rodnu Slavoniju. Ona je bila i ostala, svojom Šokadijom, trajno izvorište većine njegova stvaralačkoga proznog i poetskog nadahnuća.
Osim pisanja za odrasle, golemi dio spisateljskog rada posvetio je djeci u časopisima poznatih izdavača: Modra lasta, Smib, Galeb, Prvi izbor, Zvrk...
Sudjelovao je na brojnim priredbama i manifestacijama za djecu i odrasle, posebno na Susretima u Novalji, u organizaciji Zavoda za školstvo grada Rijeke i dječjeg časopisa Galeb, kojega je uređivao Mirko Todorić.
U vrijeme domovinskog rata, s književnikom Titom Bilopavlovićem, na poziv Vlade RH i Školske knjige, nastupao je u Češkoj i Slovačkoj za izbjeglu djecu i nastavnike.
Redovito je čitao svoje stihove na poznatim Večerima hrvatske ljubavne poezije - Vrazova Ljubica, u Samoboru. Na zidu pjesnika, postavljena mu je ploča sa vlastitim stihovima:
AKO JE LJUBITI GRIJEH
TVORČE MOJ SVEMOGUĆI
DAJ DA POKORU
S VOLJENOM VRŠIM
U TVOJOJ NEBESKOJ KUĆI.
Tijekom pisanja koristio se raznim pseudonimima, evo nekih od njih: KRES u Kani, Kršćanske sadašnjosti, urednika Josipa Turčinovića, LJEKARNIK MARTIN u Smibovoj ljekarni časopisa Smib, Školske knjige, Zagreb, IVA PEČURIVA u Hrvatskom slovu, u kolumnama Satir iliti podivljali čovik.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Živi i radi u Zagrebu.
Njegova internet adresa je www.ivanbozdar.com
