Ljekarnik Martin

TRPUTAC

Ja sam trputac,
Biljka usputac.
Perovit, vjekovit,
Vrlo ljekovit.
 
Bocne l´ te kukac
Trn, češljuga, čičak,
Brzo potraži
Moj zeleni jezičak.
 
Čistim ćeš listom
Sočnim i većim
Protrljati ubod
I - smjesta liječim.
 
Nestaje svraba,
Otekline, boljke
I zdrav si u tren
Ko biser iz školjke.
Narodni nazivi za trputac: bokvica,
paskvica, trput, marina bokva
i trputac…

JABUKA

Jabuka je kraljica voća,
Istinska liječnica prava.
Tko je ima u kući,
Uz brdo zdravlja spava.

Ako te zaboli glava,
Zapamti moje riječi;
Pojedi jabuku svježu,
Ona te bistri i liječi!

I neugodan zadah
Brzo iz usta briše,
Zube čisti i lašti
Za jednu četkicu više.

Jabuka je željeza puna,
ABCE vitamina
I drugih korisnih stvari,
Tijelu je svakome milina.

Očima zdravlje vraća,
Vid čuva, brani i jača,
Srce čudesno gura
Da kuca kao ura!

Ako se gdje zaljubiš
I misliš nema ti lijeka,
Jabuku crvenu daruj,
I žarka ljubav te čeka!
Narodni nazivi za jabuku: jabelko,
jablan,jablana, jablo, jaboko,
jabolka, jabuka, jabujo...

MRKVA

Tko je slaba vida,
Tko je bolna tijela,
Neka mu je mrkva
Češći dio jela!
 
Mrkva je lijek sjajan
Glasu, grlu, nosu,
Ćelavost ne trpi,
Pomlađuje kosu!
 
Štiti nas iznutra,
Koristi pamćenju,
Poboljšava uspjeh
U svakom učenju!
 
Mrkva čudotvorka
Gdje god se javlja
Čarobni je štapić
Svekolika zdravlja!
 
Što je selu crkva,
To je tijelu mrkva.
I novi pozdrav ću vam dati:
NEK´ VAS MRKVA PRATI!
Narodni nazivi za mrkvu: merlin, mrkva,
mrkvač, mrkvelja, ptičnjak, stidak,
žuta repa, sramučica…

PASJA RUŽA - ŠIPAK

Kad stegne zima
u kostima,
pluća nam bruje
poput oluje!
Prehlada hara
i cirkus stvara,
vrućica žeže,
grlo steže!
Vrat otječe,
nepce nas peče,
dok bolest vreba,
što nam treba?
 
Treba nam svima
Ce vitamina,
njih čudo ima
u šipcima!
Od zla nas čuva
šipak taj
zato na zdravlje
uz - topli čaj!
Narodni nazivi za šipak: divlja ruža,
pasja drača, svrbiguzica, šibek, šipurika…

MASLAČAK

Na sve strane maslačaka u obilju ima,
Kapice im meke poput bijela dima.
A kad im vjetar glavice otkrije,
S njih leti sjeme i samo se sije.
 
Gdje god iznikne dragocjen maslačak
Dobro će proći svaki nejačak.
Koristan je tako da mu para nema,
Na razne načine se u prehrani sprema.
 
Maslačkov korijen nesanice skida,
Pun snage iscrpljeno tijelo vida,
Od listova mladih salata mu fina,
Nudi tanjur cijeli raznih vitamina.
 
I dok pirite u nježni maslačak,
Razletjet će se njegov oblačak,
Ali mu gospodstvo u zaborav neće
Sve dok se Zemlja oko Sunca kreće.
Narodni nazivi za maslačak: gorko zelje, jergota, lampica, mleč, radič, trava od groznice, žutenica, žuhko zelje…

KOPRIVA

„Kopriva žeže!“ netko reče,
ali i liječi gdje nas opeče.
Neuki ljudi nje se klone,
dok se mudraci koriste njome.
 
A evo kako! Razum uključi,
kopriva je pravi čarobnjak u kući.
Lišćem nas svojim od gamadi brani,
a usto nas ona i bogato hrani.
 
Spas je u juhi, umaku i čaju,
u pitama bake pripremit je znaju.
Buja od željeza, kalcija i masti
i svim što nam treba da možemo rasti!
 
Koprivu slave stare ljekaruše
kao melem čudan za vedrinu duše.
Pa, pozdravljam vas s koprivom u ruci,
zdravi nam bili kao mladi vuci!
Narodni nazivi za koprivu: pasja kupina, pitoma kopriva, žara…

BOSILJAK

Ovo je kratka priča o bosiljku,
koji nam služi u zdravlje i diku.
Od lipnja do rujna bosiljak cvate,
lijek je za rane, kićenka za svate!
 
Koga vrat boli, bubreg mu ne radi,
neka se čajem od bosiljka sladi.
Med i bosiljak gdjegod se udruže,
trajnome zdravlju i mladosti služe.
 
Zato skupljajte latice i lišće,
prostirke za njega neka su što čišće.
Sjenovita mjesta i strujanje zraka
daruju mu snagu pravoga junaka!
 
To djedovi naši vrlo dobro znaju
pa nam uz bosiljak mnogo duže traju.
Samo ga Nebo zemljom posijalo -
skupljajmo bosiljak. Zlu ne trebalo!
Narodni nazivi za bosiljak: bašilek, bažulek, bosil, fesligen, murtela, bosiljak…

GOSPINA TRAVA

Kome rana zarasti neće,
gospinom travom imat će sreće.
Pitate kako?
Evo, ovako!
U ulju, masline cvijet i listak svježi
šest, sedam tjedana neka odleži.
Zatim bolna mjesta nježno uljem maži
za kožni lišaj jednako to važi.
I na opekline to se stavljat smije
ipak nek ti liječnik sve pregleda prije.
Kao što je Gospa svakom na pomoći
i njezina trava čudesne je moći.
Narodni nazivi za gospinu travu: kantarion, ivanje zelje,
gorač, zvončić, strašno zelje…

VINOVA LOZA

Kad jesen sve u boje satka,
Počinje berba grožđa slatka.
Od njega znanih koristi ima,
Grožđe je zdravlje na čokotima!
 
Zelena lišća uvarak fini
Nesreću skida u ozeblini.
Nećemo ga piti - nego ruke miti
I smrznute noge čovjek tako štiti.
 
Zgnječenih vitica sok lijek je prvi
Koji zaustavlja povraćanje krvi.
Za pranje čireva i gnojnih rana
Ta odlika loze starini je znana.
 
Grozdovi su puni ljekovita soka
Što nas pomlađuje od nokta do oka!
A tek rujno vino - slažu se svi ljudi
U dušama pjesme i veselje budi!
Narodni nazivi za vinovu lozu: čokot, loza, trs,
vinova loza, vinika, vinska trta, vinja loza…

RUŽMARIN

Još znaše plemena iz zemlje Hrvata
Kako je ružmarin vrjedniji od zlata.
Voljeli ga davno, kao i mi danas,
Kao Bog da ga stvori samo za nas!
 
U začinu se i u čaju kuha
Kad dođe kome zloća iz trbuha.
Hunjavicu goni onom tko je ima
Kad malo ušmrčeš od njegova dima.
 
A tek u vinu bijelu kad odstoji,
Svaka ga se bolest kao pakla boji.
Ružmarinom  kite mladence i svate
Pa ružmarin neka miriše i za te!
Narodni nazivi za ružmarin: ruzmarin,
rozmarin, ruzman, zimorad, žmura…

KAMILICA

Raste uz putove,
jarke i živice,
po široku polju
iz duše ravnice.
 
Kao kakva dama
miriše u travi,
čaj se od nje kuha
i pomada pravi.
 
Kad bolestan trbuh
nevaljalo služi,
kamilica tu je
da nam pomoć pruži.
 
Od davnih vremena
cijenjena je bila,
uz ime je zvali
još i - dobra vila.
 
Kamilica voli
kad su djeca zdrava,
najdraža je
od svih naših trava!
Narodni nazivi za kamilicu: blažena bela,
buvlja trava, carev cvet, gamelica, gamilica,
gorčak, jarmen, kamilava, kamomila, kamomilja,
lepa kata, ljutić, mala titrica, maternjak, prstenjak,
raman, ramenak, ramunika, rman, tetrica, titrica,
zdravić, žablja trava, žabljak…

ĐURĐICA

Kada se u svibnju
Majčin dan slavi,
Vjenčić od đurđica
Za mamu se pravi.
 
Opojna mirisa,
U travi kraj staze,
Bere se u kitice
I stavlja u vaze.
 
A đurđice nisu
Samo za mirise,
Bilježe mudraci
Kroz znanstvene spise.
 
Zvončići s listom
Uzmu se i suše
Pa dobro dođu
Kad se ljudi guše.
 
Kad im tlak ne valja,
Hvata ih mučnina,
Živčani su i još
Puni oteklina.
 
Đurđica pomaže.
Kako, želiš znati?
U biljnu ljekarnu
Po naputak svrati.
Narodni nazivi za đurđicu:
bijeli dragoljub, biser,
carevo cvijeće, dragoljub,
đurđevak, đurđevo cvijeće,
đurđic, gorski lijer, gumbelija,
 jurjevka, šmarnica, zvonček,
 majski zvončić…

LIPA

Po lipi je mjesec lipanj
dobio ime znam.
Čuli ste valjda  za nj?
Lip ili lijep - od volje vam.
 
Na lipu miriše zavičaj,
s njom voljen u svakoj zgodi.
Od nje nam božanski čaj,
lipa i medom rodi.
 
Pčelicama je blagdanski stol
u roju dok cvatom vrve.
Pod lipom nam radost i bol
kad počnu ljubavi prve.
 
Ne umore je stoljeća,
sjetite se Gupčeve lipe,
U Donjoj Stubici još stojeća
dok po njoj sjećanja sipe.
 
Od pamtivijeka lipa nas prati
prkoseći olujama i gromu.
Baš kao i njezini Hrvati
u obranjenu domu.
Narodni nazivi za lipu:
Crna lipa:, divlja lipa, jalova lipa,
letnja lipa, lipovina, rana lipa,
šumska lipa
Bijela lipa: lipa, lipovec, lipolist,
malolistna lipa, lipa sitnolistna lipa,
zimska lipa…

VODOPIJA

Vodopiju nije
Lako zaobići,
Posvuda raste
Kao u priči.
 
Cvjetovi joj plavi
Poput vedra neba,
I svaka ih kuća
U nevolji treba.
 
Vodopija stasa
Razgranana, čvrsta,
Na korijenu jakom
Veličine prsta.
 
List, korijen i cvijetak,
Malo sveto trojstvo,
Mnogima će vratit
Zdravlje, zadovoljstvo…
 
Okusa gorka,
Ali bogomdana,
Kod svih čovjekovih
Unutarnjih rana.
Narodni nazivi za vodopiju: divja loćika,
cikorija, čikorija, divlji radić, jandrašica,
konjogriz, konjska trava, mlečak,
modar cvijet, plavocvet, radić,
zmijina trava, zućenica,
žutenica, žutinica…

SUNCOKRET

Preko mora, preko gora,
Odavnina, iz daljina
Suncokretu, plamencvijetu
Jug je topli postojbina.
 
U XI. tek stoljeću
O njemu se šire znanja
Kad mu sjeme donesoše
Morski vuci s putovanja.
 
Sijaše ga kao ukras
Oko kuće, oko dvorca,
Diveći se golem-cvijetu
Držeć´ ga za čudotvorca.
 
Kasnije će shvatit ljudi
Da taj ukras hrani, liječi,
Pa mu sjeme posijaše
Plodna polja ne štedeći.
 
Za pluća je cvijet mu dobar
Ljekarnici kažu stari.
A s uljem od suncokreta
Želudac sve bolje vari.
Narodni nazivi za lan: solnčica, sončna roža,
sunce, sunčani svijet, sunčanik,
sunčenica, sunčenjak, sunčica…

BOROVNICA

Borovnica - slatkovnica,
Plodom hrani, sokom poji
Pročula se po dobroti,
Jer sa zdravljem dobro stoji.
 
Čašom - dvije njena soka
Pročistimo ždrijelo, tijelo.
I pekmez joj poput smoka
Poslužit će kao jelo.
 
Sladoledi, torte slasne,
Poruke nam šalju jasne
S borovnicom kad nas nižu,
Prstići se dugo ližu.
 
A gdje rastem? Kada zrijem?
Posvud me uz šume ima.
Modre bobe grmom krijem
Kolovozu u njedrima.
 
U berbu vas zovem rado,
Kako staro tako mlado!
Grlit će vas šuma cijela
Uz poj ptica i zuj pčela.
Narodni nazivi za borovnicu: borovinka,
borovnjača, brusnica, crna borovnica,
borovnica, črna jagoda, divja mrča,
kušinača, mrtovnica, planinska mrtovnica,
 vresinje…

VIŠNJA - TREŠNJA
 
Dvije sočne voćke - kisela i slatka,
Sestrice su dvije od istoga roda,
Stabla im čvrsta, smolasta i glatka
Znana su iz dječjih zgoda i nezgoda.
 
Proljećem procvatu bijelim cvatom želja,
Poput oblaka su nebeske čistoće,
U molitvi pčela voljom Stvoritelja
Cvijet se otjelovi u čudesno voće.
 
Iz Male Azije, Lukul jeloljubac
Iznese ih davno na stolove Rima.
Od tada do danas raste zazubac
Onom tko ih gleda po voćnjacima.
 
Tko kiselo voli, višnje nek uživa,
A tko slatkom teži, trešnje zato ima.
U jednom i drugom zdravlje se otkriva,
Čak i s peteljkama u čajevima.
 
Tko traži pite i voćne kolače
Uz pravi sok i sirup na stolu,
U tome višnje i trešnje prednjače,
Pa pod ruku s nama krenu u školu.
Narodni nazivi za višnju: mar, mara, naraška,
primorska višnja…
Za trešnju: crešnja, češnja, črešnja,
črišnja, divjaka, divlja trešnja,
drobnica, kriješ, kriša, ptičarica,
sitnica, tičariva, trišnja…

CRVENI LUK

Ne, nije on mimoza ni iris.
On ima bockav i oštar miris.
Cvjeta od lipnja do kolovoza
Ne voli ga krava. Čak ni koza.
 
K nama je došao iz Indije,
Gdje su ga cijenili odavno prije.
Slavili ga posvud, pernata mu šiljka,
Je je najstarija ljekovita biljka.
 
Pa eto, sad oči izbeči
I počuj što sve taj doktor liječi:
Čireve, crijeva, krv, kostobolje…
Nitko od njega to ne čini bolje.
 
Ljut je stalno, a kako i ne bi,
Zamisli da netko dere kožu tebi?
 
Ugrize jezik koji ga takne,
Ozdravi desni tko ga malo žvakne.
Prvi u začinu u svakoj zgodi,
Luk u ljekarništvu glavnu riječ vodi.
Narodni nazivi za luk: crvenac, čebula,
glavata ljutika, kapula, ljutika, mrki luk, peronja

LAVANDA

Modra cvijeta kao more,
Rodila je škrta zemlja,
Znana je od pamtivijeka
Narodima Sredozemlja!
 
Lijepe naše domovine
Otoke je uljepšala
I svu svoju ljekovitost
Za pomoć je svijetu dala.
 
Kog muči vrtoglavica,
Češće budi nesanica,
Lavanda će lijeka dati
Da se staro zdravlje vrati!
 
Kiticama ove trave
Opakom se moljcu prijeti
Da odjeću u ormaru
Ne pregrize i ošteti.
 
Lavandu i pčele vole,
U njenu se prašku zlate,
Bit će meda ljekovita
U košnice kad se vrate.
Narodni nazivi za lavandu:
lavanda, lavandela, lavendel,
lapendel, levanda, mirisni despik,
ženski dešpik…

ŽITO

U ime Oca, i Sina i Duha Svetoga,
Neka naša polja blagoslov prati
I sačuva nas od grijeha i od zloga
Neka se Lijepom našom žito zlati.
 
Žito od kojega nam ova tijela
Kroz kruh darovana da bismo trajali,
Žito koje žanjemo uz raspela
Kako bismo u svetoj pričesti
Uz Boga stajali.
 
Poslanjem je žito ljekovito,
Od njega dobivamo kruh i kolače,
Pecivo lepinje, rezance i  pogače
Te slamu i pljevu za blago domaće.
 
Sklopi ruke prije svakog jela
U molitvi pred otajstvom kruha
Pa ćeš snagom uma i vedra čila
Biti zdrava tijela i zdrava duha.
Narodni nazivi za žito: pšenica, žito

KISELICA

Trajna biljka kiselica,
lista meka, baršunasta,
U vis raste i do metra,
Rujna cvijeta metličasta.

Učinak joj posvud isti,
Tlak poravna, krv nam čisti.
Pomiješana s malo mlijeka,
Nema jetri boljeg lijeka.

U kuhinji kućanice
Znaju vrijednost kiselice.
Od nje juhe i umaci
Čarobni su ko u bajci.

Tko je jede svježe branu,
Najzdraviju troši hranu.
Osobito znaju djeca
Biljci toj da nema premca.

Beru je po livadama,
Vrtovima i međama.
Vrjednija je kiselica
Od svih guma žvakalica!
Narodni nazivi za kiselicu:
kiseljak, kiselica, kiseljača, kis,
kiseltrava, žvačica...

DUNJA

Kad zamru gromovi,
S neba odu munje,
Umivene mrazom
Otkriju su dunje.
 
Miris zrelih dunja,
Osvježava sobe,
Dunje znaju ući
I u školske torbe.
 
Pri upali oka
Kad suzi i peče,
Oblozi od dunje
Brzo to iz izliječe.
 
Sluz zlaćanih dunja,
Kažu pučka znanja,
Iscjeljuju rane
Od duga ležanja.
 
A ako smo blijedi
Od raznih nedaća,
Pečena nam dunja
Rumenilo vraća.
Narodni nazivi za dunju: dunja, funja,
gdunja, gunja, kunja, tkunja, tunja…

CIKLA

U rujnu ili listopadu
Kad gnjilo voće mušice kradu,
Kad češće s neba lagano kiši
I rupama se vraćaju miši…

Na tlu gdje je ljetos nikla
Isprsila se - gospođa cikla.
Sva raskošna u grimizu,
Zbog nje i prasci papke grizu.
 
Bik mladi vreba kako da klizne
I rumeni joj obraz lizne.
Ni jarcu starom nije mrska,
Rado po njenoj frizuri hrska.
 
Ona je liječnica. Ima diplomu.
Svi je želimo u svojemu domu.
Od njena soka umor stane,
A dobro liječi i žive rane.
 
Radioaktivna zračenja kroti,
Dragocjeni joj naši životi.
Zbog tog joj mjesto na svakome stolu,
S ciklom je dobro i u školu.
Narodni nazivi za ciklu: cikla, crljena blitva,
cveka, cvekla, crvena cvijekla, crvena repa,
pejsa, rdeča pesa, runa…

ČEŠNJAK

U bilinstvu nema
takvih junaka
kakva je snaga
u luka češnjaka.
 
Ispod perjanice
u zasjedi šuti.
Vodimo ga u boj
čim zlo se nasluti.
 
Ne može mu ništa
ni gripa, ni lepra.
S češnjakom u sebi
zdrav si poput vepra.
 
Još od sojenica
stoji čvrsta vjera
da iz našeg stana
zle nakane tjera.
 
Češnjak car ne da
tijelu da trune,
paze ga dragulji
iz njegove krune!
 
Podarila nam ga
Božja ruka draga,
zato je najbolji
čuvar našeg praga.
Narodni nazivi za češnjak: beli luk,
 česan, česan luk, česen, česni luk,
česnoviti luk, česnjak, češanj,
češenj, češnjak, luk, luk česan,
luk češnjak…

ŠLJIVA

Kad u jesen magla pliva,
Dozri nam i zadnja šljiva.
Plod je je njezin vrsna hrana,
Dragocjena i probrana.
 
Zapamtite šljive suhe
Toče zdravlje u trbuhe,
Kompoti u tome sladu
Nek vam uđu u navadu.
 
A sa debla smola čista
Kuhana uz šaku lista,
Očistit će nježna lica
Od nezgodnih bubuljica.
 
Skuhan list u bijelu vinu
Osnažuje zubovinu.
Uklanja boli s krajnika,
Grlu daje glas pjevnika.
 
Zato šljivu čuvaj, sadi
Sokove i pekmez radi.
A zimi kad snijeg zagruva,
nek vam ona zdravlje čuva!
Narodni nazivi za šljivu: bistrica, bistričanka,
cepača, cepika, crnošljiva, čitlovka,
mađarka, modrica, požegača, sliva…

BUNDEVA

Upoznajmo hranjiv, ljekoviti plod,
Lubenici, dinji i krastavcu rod.
Izrezan u ploške il´ uzduž isječen,
u slast nam je kuhan, možebit i pržen,
 
Od njega se prave raznovrsne pite,
Koje cijelo tijelo od masnoće štite.
Dozrijeva u rujnu i u listopadu,
Dobrodošlica mu u selu i gradu.
 
Bundeva je uvijek na dobrobit ljudi
Kad nas muči trbuh ili bole grudi.
Uzimana s medom, baš nas očeliči
Da bi trkom mogli lastavice stići.
 
A tek u tijestu za palačinke,
Koje vole mamama zamutiti klinke.
Bundevino cvijeće, kada se propeče,
Teško je naći nekog tko ga neće.
 
Onaj tko nije grickao sjemenke
Od dozrele naše bundeve, rumenke,
Neka ih potraži, prosuši i kuša
Od zdravih živaca pjevat će mu duša.
Narodni nazivi za bundevu: bela bundeva,
bela ludaja, bela tikva, bundava, buča, cuka,
duganja, dumlek, ludara, misirača, pečenka,
ruska dinja, tikva, tikva kuharica, tikvanja,
žuta tikva, žutara…

IMELA

Kad snijeg zamete gradove i sela,
Na golim granama vidi se imela.
Poput šubare ili čudna gnijezda
Ponad kojeg noću zaleprša zvijezda.
 
Ona je nametnik kao brat joj bršljan
Kojeg na leđima nosi hrast kršan.
Samo imela koristit će više
Ako stablo kruške il´ jabuke siše.
 
Bobice i lišće moči se u vodi
Kad nam kakva bolest u životu škodi.
Kad nam krv slabi i hvata nas umor
Ili, ne daj Bože, pojavi tumor.
 
Imelin napitak nemoguće čini,
Skidaju mu kapu i u medicini.
A kako i ne bi kad se od starine
Za naš dug život djelotvorno brine.
Narodni nazivi za imelu: bela imela, lepak,
ljepak, mela, omela, omelje, visak, višće…

BOR

Borovi za Božić
silaze s planine,
uđu u domove
pune topline.
 
Tamo im kite
mirisne grane
i bezbroj svijeća
po njima plane!
 
Jer borovi znače
život Božje volje,
Kristovo rođenje
i nadu u bolje.
 
Iglice s bora
i mirisna smola
ljudima odavno
služe protiv bola.
 
Kad žučni kamenac
bocka ih ko rožić,
odmah na njeg´
 s borom
                    i
SRETAN VAM BOŽIĆ!
Narodni nazivi za bor: beli bor, bor
klekovina, borić, borika, borovec,
crnobor, čam, divlji bor, te glatki, gozdni, 
gluhi, krivi, klekasti, obični, pa klek, lučika,
malič, pažulek, pinj, ruš,
smrok, smrč…

MALINA

Malina je trajna biljka,
Bodljikave nokte ima.
Pazi dobro, kao mačak
Odlično se služi s njima!
 
A gdje raste? Uokolo.
Na sve strane lišće vije
Poljem šumom, krčevinom,
Gdje god jače Sunce grije.
 
Cvjetovi joj snježno bijeli
Privlače i zlatne pčele.
A plod crven, slastan, sočan,
Hrana je za oboljele.
 
Od lipnja do kolovoza
Maline se zrele beru,
Za sok, sirup i salate
Kad se skupe i operu.
 
Tko uživa ova blaga,
Za tegobe neće znati.
U zdravlju će i veselju
Sretan češće zapjevati.
Narodni nazivi za malinu: crvena jagoda,
crvena kupina, črlena kupina, himber,
himper, jagodnjak, malina  planinska,
malinjak, pitoma kupina…

TRATINČICA

Tratinčica, sitna biljka
ne bode nas, nema šiljka.
Njezin cvijetak svatko pozna,
a lijek da je - brzo dozna.
 
Postala je - kažu bake -
od suzica svete Majke.
U Egipat putujući,
Isusa spašavajući.
 
Ljupki cvijetak, drag svima
vrvi Božjim darovima.
Ima raznih kiselina,
saponina i tanina,
eteričnog ulja, sluzi,
gorkih tvari u udruzi.
I bjelančevine tu su,
šećer, smola - vrijede pusu.
 
Najbolja je, treba reći,
kad glavama rane liječi.
S njom smo bolji i sretniji,
a usto i - pametniji!
Narodni nazivi za tratinčicu: bijelka,
carica, drnica, gospodična, gusja ružica,
iskrica, jaglikovina, katarinčica, kras,
krasulja, krasuljak, krstnica, latinka,
margeta, margetica, ovčica,
tratinčica, tratnica…

MAJČINA DUŠICA

Postoji divna biljka,
sto bi joj dali pusica
zbog toga što se zove -
majčina dušica.
 
Njen trajni grmić
do koljena izraste,
a lišćem crvenkastim
čak se i krave časte.
 
Ne trpi vlagu i sjenu,
stanište joj sunčano treba,
pa je smijemo zvati
dobrim djetetom neba.
 
Cvjetovi okupljeni
u okruglaste kite
kad se udruže s medom,
najbolje mozak štite.
 
I padavicu tjera,
spasi nas od nje Bože,
Ko prava majčina duša
još puno toga može.
Narodni nazivi za majčinu dušicu:
babina dušica, divlji bosiljak, čuburić,
dušica, dušička, majkina dušica,
materina dubčica, materina dušica,
materinka, paprica, špopovac, tamjanika,
timijan, vrisak…

KUPUS

Bez kupusa iliti zelja
Nema zdravlja ni veselja.
Dok je sklupčan još na njivi,
Svaki mu se zečić divi.
 
Kupusnice list i glava
I kravama slast su prava.
Kad to jedu - sve nas čeka
Pjenušavi potok mlijeka.
 
Ljudima je lijek i hrana
Još iz onih davnih dana
Kad se išlo ratovati,
Silna mora preveslati…
 
Ukiseljen svaku zimu
Slavljen je u starom Rimu,
Pa kad zima zafijuče,
Miriše iz svake kuće.
 
Tko ga jede i sok guta,
Bolest mu se miče s puta.
Sit, a usto zdrava tijela,
Oran je za važna djela.
Narodni nazivi za kupus: beli kupus,
bijelo zelje, broskva glavatica, crveni kupus,
 crveno zelje, glavati kupus, glavato zelje,
kapus, kapusta, pitomo zelje, zelje…

BRESKVA

Zlatna slika jeseni,
Raskoš vinograda,
U njima breskve
Pucaju od slada.
 
Mirišu čokoti,
Breskve još i više,
Dok ih ne oklate
Vjetrovi i kiše.
 
Breskve ljudi beru,
Malokad ih tresu,
Pa u košarama
Pred goste iznesu.

Jedući ih svježe
Ni slutili niste
Kako utrobu vam
Od otrova čiste.

Breskvin list je dobar
Protiv bradavica,
A groznica prođe
Od njezinih koštica.

Breskvin sok i pekmez
Tijelo nam obnavlja.
Živjele sve breskve
U čast našeg zdravlja.
Narodni nazivi za breskvu: breskva
beskva, praska…